Karolina
Tegla je dobila naziv po državama Sjeverna i Južna Karolina u SAD. Južna Karolina je osma država SAD-a koja je 23. svibnja 1788. godine ratificirala Ustav. Prva je američka država koja je glasala za ukidanje Unije 20. prosinca 1860. godine. Nakon građanskog rata ponovno je primljena u Sjedinjene Države 25. lipnja 1868. Južna Karolina nazvana je u čast kralja Karla I. Južnu Karolinu nastanjivala su u prošlosti, uz neke izuzetke, Siouan plemena. Prema popisu stanovništva iz 2004. godine, broj stanovnika je bio 4.198.068.
Sjeverna Karolina je 2005. godine imala 8,683,242 stanovnika. Većina bjelačkog stanovništva prvenstveno su engleskog porijekla, a iza njih dolaze Alsterski Škoti i potomci Nijemaca. Većina stanovnika Sjeverne Karoline danas je prilično homogena, po vjeri pretežno protestanti. Sjeverna Karolina imala je veoma nizak udio stanovništva koji je rodom iz drugih država, svega 1.7% pretežno Nijemaca, Engleza i Meksikanaca. To se promijenilo 2000., kada se broj stranaca povećao na 378,963 ili 4.7%, a došljaci su latinskog ili hispanskog porijekla, koji pred bijedom bježe iz matičnih zemalja u potragu za boljom zaradom.
Prve posude (pitari) za cvijeće ovog imena su izrađeni u obrtu Marpital studio Daruvar još 2018. godine. Tegle su ručni rad. Manjih su dimenzija i po cijeni dostupne većem broju kupaca. Izrađuju se od celuloze i cementa (betona), te se zato i nazivaju celbet tegle za cvijeće. Dimenzija su (cca) širine 10 cm, visine 6 cm i težine 0,1 kg. Do sada su narudžbe uglavnom bile za namjenu ukrašavanja interijera i kao poklon. Najpraktičniji za sadnju su manji sukulenti.
Prve posude (pitari) za cvijeće ovog imena su izrađeni u obrtu Marpital studio Daruvar još 2018. godine. Tegle su ručni rad. Manjih su dimenzija i po cijeni dostupne većem broju kupaca. Izrađuju se od celuloze i cementa (betona), te se zato i nazivaju celbet tegle za cvijeće.